NASLOVNAZVONIMO ZA VASZANIMLJIVOSTI

Kako je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika 1967. pročitana na bjelovarskom radiju

NOVINAR KOJI SE USUDIO
Kako je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika 1967. pročitana na bjelovarskom radiju

Premda je bio član partije, Mirko Paurović se još kao srednjoškolac usudio pustiti cijeli tekst u eter, a i pored svoj smjelog poteza uspio je ostvariti novinarsku karijeru

12.11.2017. PIŠE: Bjelovarac FOTO: Štefan Brajković PREGLEDA: 463


BJELOVAR/ZAGREB Malo je koji čin hrvatskih znanstvenika i intelektualaca u bivšoj Jugoslaviji izazvao takav skandal, kao izdavanje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, koja je 13. ožujka 1967. godine objavljena u uglednom zagrebačkom časopisu za kulturu »Telegram«. Nezadovoljni »tretmanom« hrvatskog jezika u tadašnjem javnom prostoru i potiskivanjem pred srpskim, sedmero članova Upravnog vijeća Matice hrvatske napisalo je Deklaraciju s ciljem obrane identiteta hrvatskog, koju je podržalo 18 hrvatskih institucija. Deklaracija je izazvala buru i nezadovoljstvo neistomišljenika hrvatskih kulturnjaka i znanstvenika, a čitava priča rezultirala je izbacivanjem njezinih glavnih protagonista iz Saveza komunista.

Javnosti je do danas ostalo nepoznato da je neposredno nakon »Telegrama« Deklaraciju u potpunosti prenio i tadašnji Radio Bjelovar. Ona je od prvog do posljednjeg slova pročitana u emisiji »Kulturna panorama« tadašnjeg Radija Bjelovar, koju je uređivao gimnazijalac Mirko Paurović.

ZATAŠKANA AFERA

– »Kulturna panorama« emitirala se nedjeljom u 13 sati. Kako sam redovito pratio »Telegram«, odmah sam znao da je Deklaracija tema koju valja obraditi u jednoj od naših emisija. Te nedjelje naša je spikerica pročitala uvodnik na tu temu koji sam sâm napisao, a nakon toga je pročitala cijelu Deklaraciju – prisjetio se za Bjelovarac ovih dana Mirko Paurović. Reakciju nije trebalo dugo čekati. Još uslijed čitanja Deklaracije u eter, u studio ga je nazvao Stanko Drago, tadašnji direktor Informativnog centra u sklopu kojeg je djelovao i Radio Bjelovar, i pitao Paurovića što se to čita u eteru. Kad je Paurović potvrdio njegove sumnje, Drago je spustio slušalicu te se nakon nekoliko minuta osobno ukazao u redakciji.

– Vidjelo se na njemu da je silno zabrinut, no nije mi ništa rekao. Tek kasnije, kad sam na kiosku kupio Vjesnik i u njemu pročitao političke napade na Deklaraciju, shvatio sam što smo učinili. Tada sam se i sam zabrinuo. Ja sam tada bio učenik četvrtog razreda gimnazije, čekala me obrana mature, a neposredno prije tog događaja postao sam član Saveza komunista. Nisam znao što mogu očekivati zbog svog poteza – iskren je Paurović. Ubrzo nakon emitiranja sporne emisije, naš je sugovornik pozvan na razgovor u tadašnji Općinski komitet gdje je od njega zatraženo da se odrekne Deklaracije.

– Tada sam izjavio da u potpunosti podržavam Deklaraciju, no da smatram kako ipak, u političkim okolnostima koje su tada postojale, njezina objava možda i nije bila najpametniji potez. Čini se kako takav odgovor nije previše zadovoljio moje "suce" pa su me kući poslali pomalo razočarani. Iako sam strepio od toga što će uslijediti, kasnije tu epizodu više nitko nije spominjao, niti sam zbog svog čina snosio kakve političke posljedice, osim što sam smijenjen s mjesta urednika »Kulturne panorame«. Mogu samo pretpostaviti da je i među tadašnjim čelnim ljudima u Bjelovaru bilo onih koji su podržavali Deklaraciju, iako to nisu smjeli javno reći, i koji su zbog toga čitavu stvar jednostavno zataškali. Na taj način nisu zaštitili samo mene, već i sebe jer, da se za sve saznalo na višim instancama, zacijelo bi i oni snosili određene posljedice – vjeruje Paurović.

INTERVJU S BROZOVIĆEM

Unatoč tom »škakljivom« iskustvu koje je obilježilo početak njegove novinarske karijere, Paurović se nastavio baviti novinarstvom. Zanat je ozbiljnije počeo peći u listu Vjesnik kao gimnazijalac, dok za vrijeme studija na Višoj pomorskoj školi, gdje je stekao titulu inženjera za pomorski promet, radi za Večernji list.

– Kasnije sam u Puli nastavio raditi profesionalno kao novinar Večernjeg lista. Nakon godinu dana otišao sam u Paraćin u Srbiji u vojsku, a potom sam se vratio, prvo u Bjelovar, a potom u Rijeku, gdje sam nastavio raditi u Večernjem listu – prisjeća se Paurović. Sljedeća postaja u Paurovićevoj karijeri bila je riječka Jugolinija, koja je u to vrijeme bila jedna od većih kompanija za prijevoz tereta morima na svijetu. Ondje je nekoliko godina bio urednik publikacija koje su objavljivane u sklopu tvrtke. Potom je četiri godine radio u Privrednoj komori u Rijeci kao stručni suradnik za informiranje. Nakon toga prelazi u Novi list, gdje je proveo velik dio karijere, kao urednik te pomoćnik direktora.

-Tako sam se, među ostalim, imao priliku susresti s našim poznatim jezikoslovcem Daliborom Brozovićem, jednim od autora Deklaracije o hrvatskom jeziku. Iz susreta je proizašao intervju za Novi list na dvije stranice o daljnjem razvoju hrvatskog jezika – kaže Paurović.

Kasniju karijeru obilježit će i drugi zanimljivi projekti, poput izdavanja specijaliziranih časopisa u Rijeci i Zagrebu, ali i sudjelovanja u radu bjelovarske Turističke zajednice te kreiranju prve Terezijane. Međutim, Bjelovar se pokazao kao premalen prostor za djelovanje pa na koncu odlazi u Zagreb, gdje je prije nekoliko godina krenuo u novu, nepredviđenu životnu bitku.

BJELOVARČANI I IZAZOVI

– Prije šest godina doživio sam težak moždani udar, nakon kojeg sam izgubio sposobnost čitanja i pisanja. Bio je to za mene veliki šok, možda veći od činjenice da sam ostao gotovo nepokretan. No, zahvaljujući lijekovima, terapijama i velikoj volji, situacija se polako popravlja. Sve se bolje krećem, a vjerujem kako ću ubrzo moći i razmišljati, govoriti i pisati jednako brzo kao prije udara. U svemu mi je velika podrška supruga Jadranka koja brižno skrbi o meni sve ovo vrijeme – kaže naš sugovornik. Unatoč teškoj bolesti, njegova spisateljska karijera, čini se, još nije završila.

– Mislim da slobodno mogu reći kako sam imao zanimljiv i bogat život, čemu planiran posvetiti nekoliko novela. Još uvijek tekstove diktiram svojoj Jadranki, no vjerujem kako ću ih uskoro i sam moći napisati – kaže Paurović. Dodaje kako će se u budućim pričama zacijelo naći i koja crtica o njegovu Bjelovaru, koji smatra vrlo inspirativnim.

– Bjelovar je vrlo zanimljiv. To je jasno, samo kad uzmete u obzir Bjelovarčane koji su postali poznati na kulturnom planu, poput Vojina Bakića ili Ede Murtića, književnika Mirka Sabolovića, pjesnika Željka Sabola. Moram spomenuti i naše Argonaute. Oni su dokaz da su Bjelovarčani ljudi koji su spremni na velike izazove i koji znaju kako ih savladati – zaključuje Paurović.





Tagovi: deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog jezika, mirko paurović, telegram, jugoslavija, novi list, jugolinija

MNK Bjelovar – MNK Jesenje 5:6

Presjekao preko kružnog toka u Zvijercima i zabio se u ogradu

ADVENT U BJELOVARU: Apfelstrudel & Kim Verson

Malonogometni derbi Bjelovara i Jesenja prenosit ćemo uživo – dođite svi!

Legendarni glumac slavi sto i prvi rođendan

Mališani iz Cicibana izveli priredbu na paviljonu

Prije 37 godina ubijen je John Lennon

Pješak udaren kod gradske tržnice, odvezen u bolnicu

Kako je nastala lutka Bilogorka

KREDIT i POSUDBE

KLIK DO KREDIT i POZAJMICE

Kredit i Posudbe

Nabavite brzi krediiit ovdje

Dobiti zajam ovdje

Pješak udaren kod gradske tržnice, odvezen u bolnicu

Besplatna edukacija za poduzetnice pod pokroviteljstvom Grada i gradonačelnika Hrebaka

Presjekao preko kružnog toka u Zvijercima i zabio se u ogradu

Podržavate li prijedlog Zvona, da se postavi mega replika jedne od najvrjednijih pisanica na svijetu u paviljonu uoči Uskrsa?

Podržavam

Ne podržavam

Klikni na odgovor za koji želiš glasati.
Pogledaj rezultate

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAOGLAŠAVANJESTARO ZVONO