Prvi asfalt pedesetih, ceste u šezdesetima

NASLOVNAZVONIMO ZA VASZANIMLJIVOSTI

FOTO: Monografija MOF-a

OD TUCANIKA DO AUTOPUTA

Prvi asfalt pedesetih, ceste u šezdesetima

Od prašnjavih i blatnih makadamskih puteva iz 19. stoljeća tek se u drugoj polovici dvadesetog stoljeća počela graditi suvremena infrastruktura

16.10.2017. 14:49 | Čedomir Rosić PREGLEDA: 1266

Bolja prometna povezanost bjelovarskog područja nalazila se u fokusu nekadašnjih ekonomskih stratega koji su shvatili kako zemljopisni položaj i nije odviše naklonjen bržem protoku proizvoda tadašnjih tvorničara i sve većeg broja poduzetnika i obrtnika. Tako su prve ceste na našem području sagrađene u 19. stoljeću, mahom s podlogom od tucaničkog kamena, ali su zbog neredovitog održavanja brzo pretvorene u prašnjave, a tijekom jesenskih i zimskih mjeseci u gotovo neprohodne blatne puteljke. Doda li se tome kako tijekom trajanja Drugog svjetskog rata nije izgrađen ni metar novih cesta, prve poratne godine dočekane su s katastrofalnom prometnom infrastrukturom. Kako su na listi prioriteta poletne izgradnje nove države na prva mjesta zasjeli planovi udarničkog podizanja novih tvornica, elektrifikacija ili pak obnova uništenih sela i gradova, ceste su ostale na slijepom kolosijeku jer se osiguranim novcem tadašnjih fondova mogao jedva obnoviti pokoji kilometar starih prometnica, a izgradnja novih nije bila ubilježena ni u »petoljetku«. Tako prema podacima Stjepana Blažekovića, autora monografije Bjelovar, u to vrijeme na bjelovarskom području izuzev poneke gradske ulice, nema ni jednog metra asfaltiranih prometnica.



PRVI GRADSKI ASFALT

Tek šest godina nakon završetka rata započete su prve rekonstrukcije i ozbiljniji popravci makadamskih cesta, uključujući i asfaltiranje pojedinih gradskih ulica.  Tako su u vremenu od 1951. do 1953. asfaltirane današnje ulice Matice hrvatske, Kvaternikov trg,  Starčevićeva, Preradovićeva, Nazorova, Gundulićeva i Strossmayerova. Premda je teško potvrditi je li to značilo ozbiljni zamah cestogradnje, ili samo pokušaj sustizanja kakvog-takvog standarda, ostaje činjenicom kako je 1958. pokrenut tada jedan od najvećih prometnih projekata – asfaltiranje ceste Zagreb-Bjelovar koja je svečano puštena u promet 1961. Moderna poveznica s glavnim republičkim gradom svakako je godila ondašnjim političarima, ali ni izdaleka nije značajnije promijenila zabrinjavajuću razinu izgrađenosti ostalih prometnica čija se razina nije uklapala u sve brži razvoj tadašnjeg bjelovarskog gospodarstva koje je naprosto vapilo za boljom prometnom povezanošću.



SPASONOSNO RJEŠENJE

Kada su političke strukture konačno uvidjele da modernizacija cesta nema snažniji financijski oslonac koji bi jamčio neophodne kilometre asfalta, 1965. godine utemeljen je Međuopćinski fond za modernizaciju cesta pod rukovodstvom Upravnog odbora sastavljenog od predstavnika 11 općina, koje su prema ugovorenom modelu financiranja ulagale novac iz doprinosa na plaće, poljoprivrede, poreza na promet alkoholnih pića, hibridnu lozu i drugih izvora. Bio je to istodobno i prvi organizacijski model modernizacije prometnica koji je kasnije primjenjivan i u drugim sredinama, a njegovu uspješnost potvrđuje podatak kako je za tri godine »niknulo« 250 kilometara cesta, na čijoj su izgradnji bili angažirani razni izvođači poput bjelovarskog Poduzeća za održavanje cesta, »Asfalta« iz Rijeke i zagrebačkog »Viadukta«. Tako je uz niz ostalih prometnica na području tadašnje regije, počelo asfaltiranje ceste Bjelovar-Čazma, a kako su to tada nalagali politički običaji, na sam Dan Republike, kada su se tradicionalno slavili svi značajniji radni uspjesi, svečano je puštena u promet 72 kilometra asfaltne ceste koja je 1965. povezala Bjelovar i Viroviticu. Na zboru u tom gradu govorio je Mika Špiljak, predsjednik Izvršnog vijeća Sabora koji je, kako bilježi Virovitički list, uz ostalo naglasio:

NOVI KILOMETRI

– Samo ove godine u Hrvatskoj je ukupno asfaltirano preko 500 kilometara cesta. Da bismo mogli ocijeniti i veličinu dostignuća, a također i one probleme koji stoje pred nama, treba istaći da ćemo s ovim novim kilometrima imati u Hrvatskoj oko 3.500 kilometara asfaltiranih puteva, u odnosu na 200 prije rata. No, na tom području moramo i dalje aktivno raditi. Činjenica je da u Hrvatskoj ostaje još 9.000 kilometara neasfaltiranih cesta. To nam ostaje za rješavanje kao jedan vrlo značajan problem – kazao je Špiljak.



Uzlet cestogradnje nastavljen je i iduće godine kada je počela gradnja još jednog pravca, onog između Koprivnice, Bjelovara i Daruvara, koja je otvorena 13. studenog 1966., a u drugu fazu izgradnje bilo je uključeno poduzeće »Slovenija ceste« iz Ljubljane. Kako i danas tvrdi većina prometnih stručnjaka tek dovršetkom ove prometne poveznice, Bjelovar je otvorio vrata izlasku iz prometne izolacije uspostavljanjem ranijih veza sa Zagrebom i Osijekom, a preko Daruvara i auto cestom Zagreb-Beograd. Mnogi će se zasigurno upitati kako je moguće u tako kratkom vremenu napraviti više prometnica nego u cijelom prethodnom desetljeću. Odgovor nudi i naličje ove ekspanzije koji je zabilježen u monografiji Međuopćinskog fonda za modernizaciju cesta na području bivšeg kotara Bjelovar.



LOPATAMA DO STANDARDA

– U svim komunama kroz koje ova cesta prolazi do granica svojih općina, radove na uređenju zemljanih bankina i cestovnih graba, izvodile su općine dobrovoljnim radnim akcijama omladinskih i drugih društveno-političkih organizacija, kao i ostalih građana. Dužina cesta koje prolaze kroz Bjelovar prema Grubišnom Polju i Čazmi ukupno iznosi 23 kilometra, a prosječnim proračunom utvrđuje se da je u radnim akcijama sudjelovalo oko 1.400 osoba i dalo više od 65.000 radnih sati, čija se vrijednost procjenjuje na oko 30 milijuna starih dinara – navodi autor. Izgradnjom cestovne mreže počele su nicati i benzinske crpke u Bjelovaru, Velikom Grđevcu, Velikoj Pisanici i drugim mjestima, čime su stvoreni uvjeti razvoja modernog prometa, ali ne treba zaboraviti kako je s prvim kilometrima obnovljenog makadama, a kasnije i asfalta »uzdignuta« jedna od najvećih prijevozničkih tvrtki –»Čazmatrans«, koja je 1962. raspolagala s 30 autobusa i 27 kamiona, da bi se njihov broj širenjem cestovne mreže za dvije godine udvostručio.










Tagovi: asfalt, ceste, makadam, promet

Gradonačelnik Hrebak na novom asfaltu
Hrebak obišao obnovljenu Cankarovu
Asfaltiranje ceste između Visova i Kobasičara
Dva kilometra od paviljona još uvijek se živi bez asfalta
Otvorena obnovljena prometnica u Staroj Diklenici
Novi asfalt kroz Siščane i Gornji Draganec
Tko je ukinuo pješačku zonu i pustio automobile?
Novi asfalt i u Sasovcu
Župan Damir Bajs otvorio novo obnovljenu prometnicu Donja Petrička – Samarica
Asfaltiran prilaz domu u Općevcu kod Čazme
Asfaltiranje nogostupa uz spojnu cestu kod Osnovne škole Čazma
Nakon Omladinske, obnavlja se Ulica braće Radića u središtu Čazme
Bajs na radovima asfaltiranja u Ivanskoj
Kakvo god da vrijeme bude, ceste će biti prohodne
Hrebak obišao gradilište u Radničkom naselju
Novi sporazumi za obnovu prometnica na području Bjelovarsko-bilogorske županije
Nastavlja se obnova prometnica na području Bjelovarsko-bilogorske županije
Zimska služba spremna za zimske uvjete
Kufner SPV ponudio skoro 18 milijuna za kupnju dionica Cesta d.d. Bjelovar
Nakon više od 40 godina modernizacija prometnice Donja Petrička – Samarica
Dani češke kulture u Bjelovaru
Najveći sponzor NK Tomislava vraća se u Švicarsku, igrači mu zahvalili
Spašavanje radnika s vrha dimnjaka energane u Grubišnom polju
Vježbe evakuacije i spašavanja s visine i gašenja požara na gradilištu tvrtke Energostatik u Grubišnom Polju
Prije 45 godina razdjevičena je najpoznatija »Djevica« showbiza
Završna priredba Druge osnovne škole Bjelovar u Domu kulture
Kamion se zabio u auto u Palešniku
Detaljni program ovogodišnje Terezijane – nema čega neće biti
»Most ponad burne rijeke« pred prepunom Booksom
Milijun kuna za obnovu škole u Pavlovcu

Pretraži Zvono

48 SATI NA ZVONU

.

Dani češke kulture u Bjelovaru

.

Najveći sponzor NK Tomislava vraća se u Švicarsku, igrači mu zahvalili

.

Spašavanje radnika s vrha dimnjaka energane u Grubišnom polju

.

Vježbe evakuacije i spašavanja s visine i gašenja požara na gradilištu tvrtke Energostatik u Grubišnom Polju

.

Prije 45 godina razdjevičena je najpoznatija »Djevica« showbiza

.

Završna priredba Druge osnovne škole Bjelovar u Domu kulture

.

Kamion se zabio u auto u Palešniku

.

Detaljni program ovogodišnje Terezijane – nema čega neće biti

.

»Most ponad burne rijeke« pred prepunom Booksom

.

Milijun kuna za obnovu škole u Pavlovcu

.

Župan Bajs na Danu općine u Velikom Grđevcu

.

Vlak naletio na auto u Grgincu

.

Gradonačelnik Hrebak u Ždralovima

.

Dani češke kulture u Bjelovaru – svečana povorka

U Daruvaru poginuo devetogodišnji dječak

Dani češke kulture u Bjelovaru – svečana povorka

Bjelovarska norijada

Kamion se zabio u auto u Palešniku

Vlak naletio na auto u Grgincu

Aerodrom pokraj Čazme, uz ove ambicije, mogao bi postati troškovna rupa bez dna

Što mislite o prijedlogu da se napravi pothodnik kod Gimnazije i Korza?

Da, svakako, to bi smanjilo nepodnošljive gužve na prijelazu.

Ne, bolje most nad cestom, to je jeftinije.

Da, ali samo ako se cesta sasvim ogradi, tako da oni koji su lijeni silaziti ne mogu pretrčavati.

Nepotreban trošak, i ovako se može izdržati dok se ne izumi teleportacija.

A biciklisti? i za njih treba neko rješenje, neće valjda niz stube.

Klikni na odgovor za koji želiš glasati.
Pogledaj rezultate

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAOGLAŠAVANJE